Rab-kulturna baština

Rab ima bogatu povijest u kojoj se ističu mnoge znamenite ličnosti. Otok su naselili Iliri 350. godine prije Krista, a u 1. stoljeću Rab je postao rimski municipij koji se razvio u važno središte na istočnoj obali Jadrana pod nazivom Felix Arba (Arb je ilirska riječ koja znači šumovit, mračan, zelen). Njegov uspon započeo je u drugoj polovici 11. stoljeća i trajao sve do 13. stoljeća, kada je bio pod upravom hrvatskih vladara i Mletačke Republike u obliku slobodne jadranske komune. U 15. stoljeću prodan je Mlecima, pod čijom je vlašću ostao sve do 1798. godine i dolaska Napoleona.
U nastavku donosimo popis objekata koji se mogu obići u Rabu.

 

Gradske zidine, palače i ostale građevine

Izgrađene u 15. stoljeću kako bi ojačale gradsku utvrdu, ove dvije kule nalaze se na mjestu ranijih srednjovjekovnih zidina sagrađenih u 12. ili 13. stoljeću.

 

Knežev dvor

Izgradnja Kneževa dvora započela je u 13. stoljeću, međutim njegovi najznačajniji dijelovi izgrađeni su u 15. i 16. stoljeću. Palačom dominira kula u gotičkom i renesansnom stilu. U Kneževu dvoru danas su smješteni uredi rapske gradske uprave i vijećnica.

 

Gradska loža

Gradska loža sagrađena je u renesansnom stilu 1509. godine kao prostrana sala s krovom poduprtom nizom stupova. Loža je bila središte Raba do pada Mletačke republike 1797. godine.

 

Gradski sat

U isto vrijeme kada je izgrađena loža podignut je i toranj sa satom koji i danas radi.

 

Palača Dominis Nimira

Palača Dominis Nimira koja datira iz 15. stoljeća jedna je od najljepših renesansnih građevina na Rabu. Krase je renesansni prozori i portal s grbom obitelji Dominis, koja je u ovoj palači puk podučavala čitati i pisati.

 

Palača Bakota

Prekrasna palača oko koje se i danas nalazi vrtni zid s portalom u stilu venecijanske gotike.

 

Samostan sv. Antuna Opata

Ovaj franjevački samostan nalazi se u staroj gradskoj jezgri grada (Kladanac), a osnovan je u 11. stoljeću kao utočište za aristokrate. Danas se u njemu nalazi galerija antiknih ulja na platnu s motivima Raba iz 1638. godine. U samostanu još uvijek žive opatice koje brinu o vrtu i izrađuju razne suvenire.

 

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije

Sagrađena je vjerojatno u 4. stoljeću kao ranokršćanska crkva, a kasnije preuređena u romaničkom stilu. Posvetio ju je papa Aleksandar III. u 12. stoljeću. Posljednji put je renovirana u 15. stoljeću. Ciborij iznad glavnog oltara odlikuje se različitim arhitektonskim stilovima, zbog čega crkva ima veliko značenje. Prednji dio menze ukrašen je mramornim kipom koji prikazuje sv. Kristofora kako s djetetom na ramenima hoda kroz vodu.

Ova je crkva prava riznica dragocjenih slika, različitih relikvija i relikvijara među kojima je posebno štovana lubanja sv. Kristofora, sveca zaštitnika Raba koji je spasio otok i njegove stanovnike, a umro je mučeničkom smrću.

 

Zvonik katedrale

Sagrađen u romaničkom stilu negdje u 13. stoljeću, ovaj zvonik najljepša je građevina svoje vrste na hrvatskoj obali. Visok je 26 metara. Izvornu četverostranu kupolu uništila je munja, nakon čega je izgrađena šesterostrana piramida.

 

Samostan sv. Andrije

Benediktinski samostan sv. Andrije postoji još od ranog 11. stoljeća. Trobrodna crkva koja je dio samostana obnovljena je u 18. stoljeću, tako da se ispod baroknih ukrasa kriju predivni romanički elementi. Zvonik sv. Andrije najstariji je na otoku i uz četiri rapska zvonika daje poseban izgled vizuri staroga grada.

 

Crkva sv. Justine

Crkva i benediktinski samostan izgrađeni su između 1573. i 1578. godine. Samostan je zatvoren 1808. i danas služi kao muzej sa zbirkom sakralnih predmeta. Iznad oltara je slika iz Ticijanove škole koja prikazuje smrt svetog Josipa.

 

Crkva svetog križa

Izgrađena u 13. stoljeću i kasnije renovirana, ova crkva danas služi kao pozornica za rapske glazbene večeri.

 

Zvonik i ostaci crkve sv. Ivana Evanđelista

Samostan i crkva sv. Ivana Evanđelista jedina je srednjovjekovna sakralna građevina s ophodom oko oltara na otoku Rabu. Bazilika je izgrađena je vjerojatno u pretkršćanskom razdoblju i obnovljena tijekom romaničkog razdoblja, kada je dobila zvonik visok 20 metara. Prelazila je iz ruke u ruku (izvorni benediktinski samostan predan je franjevcima u 13. stoljeću), a potpuno je propala u 19. stoljeću.

 

Crkva sv. Kristofora – Lapidarij

Pregrađena kapela zaštitnika otoka Raba sv. Kristofora danas je muzej i lapidarij.

 

Crkva sv. Franje na groblju

Jedina sačuvana građevina Franjevaca glagoljaša (trećoredaca). Prema natpisu na fasadi sagrađena je 1490. godine u prijelaznom stilu između gotike i renesanse.

 

Crkva sv. Petra

Crkva je sagrađena 1059. godine, te je najstarija crkva na otoku pored koje je nekada stajao najstariji bednediktinski samostan. Samostan je utemeljio rapski biskup Drago koji je 1071. od Petra Krešimira IV. dobio dozvolu za osnivanje samostana. Crkva je izgrađena kao trobrodna bazilika te je nedavno restaurirana. Poznata je kao jedna od najbolje očuvanih romaničkih građevina na istočnoj obali Jadrana. U crkvi se još uvijek nalazi gotički zvonik koji se ubraja u najstarije na hrvatskoj obali Jadrana. Zvono je 1299. napravio Luka redovnički brat iz Venecije.

 

Crkva sv. Damjana

Brdska staza vodi do ostataka crkve na brdu Sv. Damjan – 223 m iznad Barbata. Posljednja istraživanja potvrđuju tezu da je to nekada bila građevina koja je imala tri funkcije: objekt za obranu, izvidnicu i promatranje, koji je ujedno bio i utvrda i sklonište od neprijateljskih napada. Tlocrt utvrde otvara tezu da se ovdje nalazila najveća justinijanska utvrda.

 

« back to album

Kulturne znamenitosti Raba