Senj-prirodna baština

U kraju gdje more oplakuje planinu i gdje blagodati očuvane prirode i čistog zraka i mora snaže tijelo, a bogata povijest i kultura uzdižu duh, smjestio se Senj, grad značajan po svojoj slavnoj prošlosti, kulturnoj baštini, književnosti i tradiciji. Senj je središte područja koje obuhvaća preko 650 km2  sa brojnim malim mjestima koja su se smjestila uz more u podvelebitskom primorju – Sv. Juraj, Lukovo, Klada, Starigrad, Jablanac, Stinica i Prizna ili u planinskim visovima Velebita i Kapele – Krasno, Krivi Put, Stolac, Crni Kal i Vratnik.  Prirodna baština zaštićena je u Parku prirode Velebit i najmlađem hrvatskom Nacionalnom parku  Sjeverni Velebit.
Grad Senj najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra. Različitosti reljefa na području Grada Senja definirali su dvije klimatske zone: mediteransku i alpsko-dinarsku. Velebit čini granicu između tih dviju regija. U Senju i njegovoj najbližoj okolini godišnje je prosječno 2338 sati sunčanog sjaja. Senjsko područje je izrazito vjetrovito. To je najburniji dio istočnog dijela Jadrana. Zbog olakšanog prodora vjetra iz unutrašnjosti na more bura je česta i jaka. Ovaj prirodni fenomen zanimljiv je i znanstvenicima pa se zato senjska bura dugo dokumentarno prati. Snježne oborine na području Velebita čine komparativnu prednost Grada Senja u odnosu na druge primorske destinacije. Često se događa da se u podvelebitskom primorju razmišlja o otvaranju kupališne sezone, a 20-tak km udaljeno zaleđe još je uvijek prekriveno snijegom.

Nacionalni park Sjeverni Velebit, najmlađi je hrvatski nacionalni park, osnovan 1999. godine. Njime se željelo obuhvatiti najatraktivnije i prirodno najvrjednije prostore sjevernog dijela Velebita. U prostoru ovog izrazito gorskog parka koncentriran je na malom prostoru izuzetno velik broj atrakcija – veličanstvene krške forme Hajdučkih i Rožanskih kukova, jedinstveni botanički vrt u prirodi, Lukina jama, jedna od najdubljih na svijetu. Stoga hrvatski planinari upravo ovaj prostor smatraju najvećim draguljem među hrvatskim gorama. Nešto slabija posjećenost uvjetovana udaljenošću od glavnih prometnica samo povećava mističnost i iskonski prirodni ambijent ovog prostora.

Više informacija na: http://www.np-sjeverni-velebit.hr/

Šumarski muzej Krasno otvoren je 2005. g. na 240-tu obljetnicu postojanja Šumarije Krasno, te je prvi šumarski muzej u Hrvatskoj. Stalni postav zbirke obuhvaća 300 eksponata iz povijesti šumarstva ovog kraja. Uz stare alate i pribor za sječu, uređivanje i uzgajanje šuma te rasadničku proizvodnju, tu se mogu vidjeti i transportna sredstva nekad korištena u šumarstvu, stare šumarske karte, fotografije, pisani dokumenti i stručna literatura, te trofeji divljači koja obitava na ovom području.

Više informacija na: Krasno bb Krasno; telefon 053/851-116 i e-mail: sumarska-kuca-krasno@hrsume.hr

Iako su na Velebitu, najvećoj hrvatskoj planini, izdvojena dva nacionalna parka – Paklenica i Sjeverni Velebit, u preostalom većem dijelu planine još je čitav niz prirodnih znamenitosti koje idu u red najvrjednijeg što Hrvatska ima. Stoga je čitava oko 150 kilometara duga planina Velebit zajedno s oba nacionalna parka i nizom drugih manjih posebno zaštićenih područja zaštićen kao park prirode, te kao Svjetski rezervat biosfere UNESCO-a. Sa čak 2.000 četvornih kilometara površine park prirode Velebit je daleko najveće zaštićeno područje Hrvatske, veće od svih ostalih zaštićenih područja zajedno. Ova veličanstvena planina ima lica – surovu golet na primorskoj i nepregledne šume na kontinentalnoj strani i diči se sa bezbroj ljepota – neobičnim stijenama, divljim kanjonima, dubokim jamama, spiljama i mnogim drugim krškim oblicima. Više informacija na: http://www.pp-velebit.hr/

Unutar planine Velebit postoje strogi i botanički rezervati, spomenici prirode, te 2 nacionalna parka (Paklenica i Sjeverni Velebit). U kategoriju posebne zaštite spada i uvala Zavratnica.

Zavratnica je sigurno jedna od najljepših uvala hrvatske obale. Izgledom podsjeća na minijaturu norveških fjordova. Udaljena je samo 15 minuta hoda uz more od Jablanca. Do nje se može doći iz sela Zavratnica, spuštajući se od vidikovca pješčanom stazom prema uvali.

Uvala je duga 900 m, a širina varira od 50 do 150 m. Kanjon se uzdiže u visini od 100 m. Zbog svojih prirodnih vrijednosti još 1964. g. proglašena je «zaštićenim krajolikom», a od 1981. g. sastavni je dio Parka prirode «Velebit». Prema legendi, Zavratnica je nastala u jakom potresu davne 615. godine, u kojem su potonula i tri starorimska grada na ovom području. Pravi postanak uvale ipak je drugačiji. Nastala je uslijed tektonskih pokreta koji su razlomili karbonatne stijene nakon čega su vode s Velebita produbile kanjon. Kako obala Jadranskog mora polako tone, tako se i kanjon Zavratnice postupno spustio u more i od njega je nastala u Velebit uvučena morska uvala.

Početkom 20. stoljeća gradi se gornja staza s vidikovcem, te šetnica uz more. Negdje u to vrijeme Zavratnica postaje skrovito ljetovalište bečke i praške elite. Posjećuju je mnogi znameniti Ijudi toga doba (dr. Miroslav Hirtz, Arpad von Degen i dr.). Čarobnoj privlačnosti Zavratnice nije mogao odoljeti niti poznati književnik Vjenceslav Novak koji je ovdje pronalazio inspiraciju za svoja djela. U uvali se mogu vidjeti ostaci ratnog broda kojeg su 1944. g. potopili saveznički avioni. Brod predstavlja pravi izazov znatiželjnim istraživačima podmorja.

Zavratnica je oskudna tlom, stoga je i razvoj flore i vegetacije ovdje oskudan. U flori je zastupljeno 129 vrsta različitog raslinja, od čega 100 autohtonih i 29 alohtonih vrsta. Da bi zaustavio rad bujica, čovjek je u suhozidu izgradio kaskade i terase na kojima je posadio čemprese, alepski i crni bor, smokvu, crniku i drugo drveće.

Više informacija na: http://www.pp-velebit.hr/

« back to album

Prirodna baština Senja